Zdravstvo pred zidom: Tko će nas liječiti za deset godina?

Više odlazaka nego dolazaka

Podaci Hrvatske liječničke komore pokazuju da gotovo trećina liječnika u Hrvatskoj ima 55 ili više godina, što znači da će u narednih 10 godina velik broj njih otići u mirovinu. Slična je situacija i s medicinskim sestrama, gdje je prosječna dob iznad 47 godina, a interes za upis u strukovne škole i dalje opada.

Istodobno, velik broj mladih liječnika i sestara odlazi raditi u inozemstvo, gdje su uvjeti rada i primanja znatno bolji. Hrvatska je tako postala zemlja koja školuje medicinski kadar za bogatije članice EU – posebno Njemačku, Irsku i Austriju.

 Nedostaje 4.000 sestara i stotine liječnika

Prema procjenama Hrvatske komore medicinskih sestara, sustavu već sada nedostaje više od 4.000 medicinskih sestara, a situacija je posebno kritična u malim bolnicama i domovima zdravlja. Problem se dodatno pogoršava zbog loših radnih uvjeta, smjenskog rada i sve veće administracije, zbog čega sve više ljudi napušta struku ili odlazi u privatni sektor.

Liječnici obiteljske medicine također su sve stariji. U mnogim sredinama, osobito u ruralnim područjima, nema interesa za preuzimanje prakse. Na istoku Hrvatske i u Lici sve je više ambulanti bez stalnog liječnika.

Koja su moguća rješenja?

Struka i sindikati već godinama upozoravaju da je krajnji trenutak za sustavnu reformu. Među najčešće spominjanim rješenjima su:

• Značajno povećanje upisnih kvota na studijima medicine i sestrinstva

• Stipendiranje i poticanje ostanka mladih kadrova u zemlji, osobito u slabije razvijenim regijama

• Smanjenje administrativnih opterećenja liječnika i sestara

• Uvođenje fleksibilnijih modela rada i bolja organizacija smjena

• Ulaganje u nove tehnologije, digitalizaciju i razvoj telemedicine

• Poboljšanje radnih uvjeta i plaća u javnom sustavu

Hrvatska nije jedina – ali je među ugroženijima

Problem manjka medicinskog osoblja pogađa gotovo sve europske zemlje, no Hrvatska je među onima s najvećim odljevom kadra i najnižim omjerom sestara po stanovniku. Za usporedbu, dok Švicarska ima oko 17 medicinskih sestara na 1.000 stanovnika, Hrvatska ima manje od 6.

 Ako se ništa ne promijeni...

...za deset godina mogli bismo imati bolnice bez specijalista, domove zdravlja bez stalnog osoblja i ozbiljan pad kvalitete zdravstvene usluge. Pitanje nije više "hoće li sustav izdržati", nego "koliko će dugo još moći krpati pukotine bez suštinske promjene".