Veliki petak – dan tišine, molitve i prisjećanja

Veliki petak jedan je od najsvetijih dana kršćanskog kalendara, dan kada se vjernici diljem svijeta prisjećaju muke i smrti Isusa Krista na križu. Ovaj dan, koji pada u petak prije Uskrsa, označava vrhunac korizmenog razdoblja i uvod u najveći kršćanski blagdan – Uskrs.

Prema evanđeoskim zapisima, na Veliki petak Isus je bio osuđen na smrt, izrugan, bičevan i razapet na križ na brdu Golgota. Njegova žrtva simbolizira otkupljenje čovječanstva, a Veliki petak postaje dan dubokog razmišljanja o patnji, oprostu i ljubavi koja nadilazi sve granice.

Običaji i obilježavanje

Veliki petak u katoličkoj tradiciji obilježava se postom i nemrsom – vjernici se odriču mesa i jedu jednostavna jela, često ribe i povrće. Dan prolazi u tišini i molitvi, bez svečanih misa, a u crkvama se održava posebna liturgija Muke Gospodnje, tijekom koje se čita izvještaj o Kristovoj muci, klanja se križu te se pričešćuje.

U mnogim župama održavaju se križni putovi, procesije i pučke pobožnosti koje evociraju Isusov put prema Kalvariji. Neki gradovi i mjesta poznati su po osobitim obredima, poput živih prikaza Muke, što Velikom petku daje snažnu zajedničku i emotivnu dimenziju.

Vrijeme tišine i osobne refleksije

Za vjernike, ali i za mnoge koji možda nisu religiozni, Veliki petak nudi trenutak za zaustavljanje i tišinu u užurbanom svijetu. To je dan kada mnogi razmišljaju o žrtvi, o vlastitim postupcima, o oprostu i nadi. Bez obzira na uvjerenja, poruke koje Veliki petak nosi univerzalne su: suosjećanje, solidarnost i snaga nade u najtežim trenucima.