U pripremi je reforma koja donosi obavezan sistematski pregled za sve punoljetne građane RH. Što vi o tome mislite?

29.05.2022.

Odluku će u skoro vrijeme donijeti struka, uz Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), koje bi preglede financiralo u okviru zdravstvene zaštite.

U skoro vrijeme planira se uvođenje obveznih, za građane besplatnih, općih sistematskih pregleda, kako bi se na vrijeme otkrile bolesti i time spasili brojni životi, ali i povećala kvaliteta zdravog života građana, piše u nedjelju Jutarnji list.

Kako doznaje dnevnik, riječ je paketu reformskih mjera koje se odnose na preventivu, u sklopu kojih Ministarstvo zdravstva pokreće sistematske preglede za sve građane koji će se ciljano provoditi po dobnim skupinama i spolu, a obavljati se ili jednom godišnje ili jednom u dvije godine, ovisno o dobnoj skupini.

Uz navedene sistematske preglede koji će biti organizirani u okviru jednog dana, bez potrebe za dugim izostancima s posla ili čekanjima unutar sustava, novost je i mogućnost da pacijent ocijeni pregled.

Odluku će u skoro vrijeme donijeti struka, uz Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), koje bi preglede financiralo u okviru zdravstvene zaštite.

Trenutno se, doznaje Jutarnji list, radi i na sastavljanju obuhvata pregleda na osnovi najčešćih zdravstvenih potreba koje imaju svi naši građani. Pregledi bi, dakle, bili besplatni ali i obvezni, no zasad se ne spominje što ako netko ne vodi brigu o zdravlju i propusti pregled.

Navedeni sistematski pregledi koristit će se i kao prikaz aktualnog stanja zdravlja nacije. Nažalost, Hrvatska u odnosu na prosjek EU trenutno ima loše rezultate, tako da naše loše navike direktno utječu na narušavanje zdravlja. Primjerice, u odnosu na EU u kojoj su prehrambeni rizici na 17 posto, kod nas su na 22. Tri posto imamo više pušača od prosjeka EU, zrak nam je dva posto onečišćeniji, a po konzumiranju alkohola u europskom smo prosjeku.

Ne stojimo dobro ni po pitanju debljine, pa čak 65 posto Hrvata ima povišen BMI (indeks tjelesne mase) dok ga u Europi ima 53 posto stanovnika. Prema ovome, reforma zdravstva počiva na zaokretu prema prevenciji te, osim sistematskih pregleda, uključuje i jačanje trenutnih nacionalnih preventivnih programa kroz reviziju postojećih i uvođenje novih, kao i nove programe u školama i vrtićima kojima je zadatak dodatno poticati brigu o zdravlju od najranije dobi, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.

www.poslovni.hr