Svijet kakav poznajemo mogao bi nestati u jednoj generaciji

Još prije nekoliko godina umjetna inteligencija bila je tema znanstvene fantastike. Danas piše tekstove, prevodi jezike, prepoznaje bolesti, upravlja vozilima i pomaže u donošenju poslovnih odluka. Ako se razvoj nastavi sadašnjim tempom, svijet za 20 ili 30 godina mogao bi izgledati potpuno drukčije od onoga kakvog ga danas poznajemo.

Posao bez rutine

Mnogi stručnjaci smatraju da će umjetna inteligencija preuzeti velik dio rutinskih poslova. Administrativni zadaci, obrada dokumenata, unos podataka, pa čak i dio računovodstvenih i pravnih poslova mogli bi postati automatizirani.

No to ne znači da ljudi neće raditi. Kao što industrijska revolucija nije ukinula radna mjesta, nego ih je promijenila, tako će i umjetna inteligencija stvoriti nova zanimanja koja danas možda još ni ne postoje. Ljudi će se više baviti kreativnošću, odnosima među ljudima, strateškim razmišljanjem i poslovima koji zahtijevaju empatiju.

Liječnik uz pomoć superračunala

Medicinska dijagnostika mogla bi postati preciznija nego ikad. Umjetna inteligencija već danas može na nekim područjima prepoznati određene bolesti jednako uspješno kao i iskusni liječnici.

U budućnosti bi osobni digitalni zdravstveni asistenti mogli pratiti naše zdravstveno stanje 24 sata dnevno. Pametni satovi i senzori upozoravali bi na prve znakove bolesti mnogo prije nego što osjetimo simptome.

Možda će se jednog dana rak ili Alzheimerova bolest otkrivati godinama prije nego što postanu ozbiljan problem.

Gradovi koji razmišljaju

Pametni gradovi mogli bi postati standard. Semafori će automatski prilagođavati promet stvarnim uvjetima na cestama, sustavi javnog prijevoza optimizirat će rute u stvarnom vremenu, a potrošnja energije bit će znatno učinkovitija.

Automobili bez vozača mogli bi smanjiti broj prometnih nesreća, a dostava robe dronovima postati svakodnevica.

Škole bez klasičnih učionica?

Obrazovanje bi moglo doživjeti jednu od najvećih promjena u povijesti. Umjetna inteligencija mogla bi svakom učeniku prilagoditi nastavu njegovim sposobnostima, interesima i tempu učenja.

Umjesto da cijeli razred uči istim tempom, svaki učenik imao bi svog virtualnog mentora koji bi ga vodio kroz gradivo. Nastavnici bi i dalje imali ključnu ulogu, ali bi više vremena posvećivali razvoju kritičkog razmišljanja, kreativnosti i socijalnih vještina.

Digitalni pomoćnik kao novi član obitelji

Mnogi vjeruju da će za nekoliko desetljeća gotovo svaka osoba imati osobnog AI asistenta. On će organizirati raspored, voditi financije, rezervirati putovanja, pomagati pri učenju i brinuti o svakodnevnim obvezama.

Takvi asistenti mogli bi postati toliko napredni da će razgovor s njima biti gotovo jednak razgovoru s drugim čovjekom.

Hoće li umjetna inteligencija postati pametnija od ljudi?

Najveće pitanje koje zabrinjava znanstvenike jest razvoj takozvane opće umjetne inteligencije – sustava koji bi mogao učiti i razmišljati na razini čovjeka ili čak iznad nje.

Neki stručnjaci smatraju da bi takav trenutak mogao nastupiti tijekom ovog stoljeća. Drugi vjeruju da smo još vrlo daleko od toga.

Ako se to dogodi, čovječanstvo bi se moglo suočiti s najvećom tehnološkom promjenom od nastanka civilizacije.

Budućnost puna prilika i izazova

Umjetna inteligencija mogla bi pomoći u rješavanju nekih od najvećih problema čovječanstva – od bolesti i gladi do klimatskih promjena. Istodobno otvara pitanja privatnosti, sigurnosti, kontrole tehnologije i budućnosti rada.

Jedno je sigurno: generacije koje danas odrastaju živjet će u svijetu koji će biti znatno drukčiji od onoga u kojem su živjeli njihovi roditelji i bake i djedovi.

Kao što danas teško možemo zamisliti život bez interneta i pametnih telefona, tako će za nekoliko desetljeća možda biti nezamisliv život bez umjetne inteligencije koja će nas pratiti na gotovo svakom koraku.

(R.B.)