Sve više ljudi tvrdi da bi četverodnevni radni tjedan bio učinkovitiji

Dok jedni smatraju da se previše radi za premalo novca, drugi upozoravaju da bez rada nema ni gospodarskog rasta. Gdje je granica?

Zamislite da petak više nije radni dan.

Ne zato što ste na godišnjem odmoru ili bolovanju, nego zato što je radni tjedan službeno skraćen na četiri dana. Ideja koja je donedavno zvučala kao utopija danas se ozbiljno testira u brojnim državama i tvrtkama diljem svijeta.

Zagovornici tvrde da ljudi nisu stvoreni za osam sati rada dnevno, pet dana u tjednu. Kažu da je taj model nastao još u industrijsko doba, kada je većina poslova bila fizička, dok današnji zaposlenici često veći dio dana provode za računalom.

S druge strane, protivnici upozoravaju da gospodarstvo ne može funkcionirati ako svi rade manje. Posebno ističu problem u zdravstvu, turizmu, trgovini i proizvodnji, gdje netko mora biti na poslu bez obzira na želje zaposlenika.

Zanimljivo je da mnogi zaposlenici tvrde kako tijekom osmosatnog radnog vremena ionako nisu jednako produktivni svih osam sati. Dio vremena odlazi na sastanke, dopisivanja, pauze i druge aktivnosti koje nisu izravno povezane s poslom.

Poslodavci pak postavljaju logično pitanje: ako se za četiri dana može napraviti isti posao kao za pet, znači li to da se peti dan dosad nije radio dovoljno učinkovito?

Rasprava postaje još zanimljivija kada se u priču uključe umjetna inteligencija i automatizacija. Ako tehnologija može preuzeti dio poslova koje danas obavljaju ljudi, hoće li buduće generacije raditi manje ili će se od njih jednostavno očekivati da u istom vremenu naprave više?

Nema jednostavnog odgovora.

Dok jedni sanjaju trodnevni vikend svakog tjedna, drugi smatraju da je upravo rad ono što stvara vrijednost i omogućuje kvalitetniji život.

Jedno je sigurno – način na koji radimo danas vrlo će se vjerojatno razlikovati od onoga kako ćemo raditi za deset ili dvadeset godina.