Što Umag skriva ispod površine: Uljara stara gotovo 1700 godina

Ispod umaškog Trga slobode kriju se ostaci kasnoantičke uljare koja svjedoči o bogatoj povijesti maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja.

Umag je grad bogate povijesti, a arheološka istraživanja tijekom posljednjih dvadesetak godina otkrila su brojne zanimljivosti o njegovoj prošlosti. Među najznačajnijim otkrićima svakako su ostaci kasnoantičke uljare u središtu grada, koja je prije gotovo 1700 godina bila dio impresivnog proizvodnog kompleksa.

Arheološka istraživanja provedena 2004. i 2005. godine na Trgu slobode donijela su niz vrijednih povijesnih otkrića, od ostataka crkve sv. Katarine i poznate Umaške naušnice do pronalaska mjesta na kojem je 1810. godine izgorio umaški arhiv. Posebno mjesto među tim nalazima zauzima uljara koja datira od kraja 3. do sredine 7. stoljeća.

Jedna od najbolje očuvanih antičkih uljara

Kako ističu iz Grada Umaga, zahvaljujući izvrsnom stanju u kojem je pronađena, umaška kasnoantička uljara smatra se jednom od najbolje očuvanih uljara na izvornom mjestu na području bivše Jugoslavije, ali i šire.

Nije bila riječ o samostalnoj građevini, već o dijelu velikog proizvodnog kompleksa koji se prostirao na približno 15.000 četvornih metara. Njegova veličina svjedoči o iznimnom gospodarskom značaju maslinovog ulja u antičko doba.

Osim u prehrani, maslinovo ulje koristilo se za rasvjetu, higijenu i medicinu, a bilo je i važan trgovački proizvod.

Ostaci uljara pronađeni su i na drugim lokalitetima duž umaške obale, poput Sipra, Makala, Kravljeg rta, Sv. Pelegrina, Sv. Ivana Kornetskog i Trga sv. Martina. Posebnost uljare na Trgu slobode jest mogućnost proučavanja dijelova proizvodnog postrojenja kao povezane cjeline.

Kako se proizvodilo maslinovo ulje prije 1700 godina?

Pronađeni ostaci omogućuju zanimljiv uvid u nekadašnji proces proizvodnje maslinovog ulja. Dva mlinska kamena služila su za drobljenje i usitnjavanje maslina, a sačuvane su i dvije kamene baze tijeska, kanali za usmjeravanje tekućine te taložnica u kojoj se ulje odvajalo od vode i drugih sastojaka.

Iako je suvremena tehnologija znatno ubrzala i olakšala proizvodnju, osnovni principi prerade maslina nisu se mnogo promijenili.

Vjeruje se da je umaška uljara djelovala oko 350 godina, sve do sredine 7. stoljeća. Točan razlog prestanka njezina rada nije poznat, no pretpostavlja se da su na proizvodnju utjecale velike gospodarske i društvene promjene nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Od antičkih Rimljana do današnjih maslinara

Postojanje ovako velikog proizvodnog kompleksa potvrđuje značaj Umaga kao važnog naselja u antičko doba, ali i u stoljećima koja su uslijedila.

Priča o kasnoantičkoj uljari posebno je zanimljiva jer povezuje prošlost i sadašnjost umaškog kraja. Maslinarstvo i proizvodnja kvalitetnog maslinovog ulja i danas su važan dio istarskog gospodarstva, tradicije i identiteta.

Zahvaljujući arheološkim istraživanjima i projektima Muzeja grada Umaga i njegovih partnera, bogata povijest grada nastavlja otkrivati svoje skrivene priče.