Što učiniti uoči i tijekom 'sezone' prehlade

01.11.2019.

S obzirom na lokalizaciju i dominirajuću simptomatologiju, u svakodnevnom govoru obično spominjemo prehladu i grlobolju.

Prehlada je akutna virusna infekcija s upalom nekih ili svih organa gornjeg respiratornog trakta uključujući nos, paranazalne sinuse, ždrijelo, grkljan, a često dušnik i bronhe. To je najčešća od svih virusnih infekcija gornjeg respiratornog trakta, a posebno je česta u hladnijim razdobljima godine.

Prehladu mogu uzrokovati svi respiratorni virusi, ali obično se radi o virusima manje virulencije kao što su rinovirusi, reovirusi, koronavirusi, virus parainfluenze tip 4 i drugi. Poznato je čak preko 200 virusa koji mogu izazvati prehladu. Prehlade se najčešće javljaju tokom jeseni i zime. Obično počinju na kraju kolovoza ili početkom rujna, a učestalost im se polako povećava sljedećih nekoliko tjedana i ostaje visoka do ožujka ili travnja, kada se smanjuje.

Razlike povezane s godišnjim dobima mogu biti u vezi s početkom školske godine i hladnim vremenom, što potiče ljude da provode više vremena u zatvorenom prostoru te povećava vjerojatnost širenja virusa s jedne osobe na drugu.

Virus se brže širi i djeluje ako postoji trajni ili trenutni pad imuniteta. Čak i najbanalnije sitnice kao npr. izlaganje hladnom vremenu, loša odjevenost, boravljenje u pre toplom prostoru pa nagli izlazak na hladno, psihički i fizički stres, pa čak i loša prehrana, mogu izazvati pogodnu situaciju da se razvije prehlada.

Prehlada je izrazito česta bolest uzrokovana velikim brojem raznih virusa. Imunitet nakon bolesti je nepotpun pa su česte ponovne infekcije istim ili drugim tipom virusa. Uobičajeno je da zdrava odrasla osoba dva puta godišnje preboli prehladu dok je kod djece prosjek daleko veći, pa se može javiti 6 do 12 puta godišnje. Razlog tomu je još nepotpuno razvijen imuni sistem kod djece pa ona još nisu razvila imunitet na ovako veliki broj virusa.

Simptomi prehlade 

Prehlada je u većini slučajeva blaga bolest sa simptomima koji traju tjedan dana ili manje. U osnovi kliničke slike je kataralna upala sluznice zahvaćenih organa uslijed razmnožavanja virusa.

Bolest počinje naglo, nakon kratke inkubacije od 1 do 3 dana, s nelagodom u grlu, osjećajem punoće u nosu, potom kihanjem i sekrecijom iz nosa. Za bolest je karakteristična normalna tjelesna temperatura ili tek neznatno povišena. Simptomi upale ždrijela, grkljana i donjih dijelova respiratornog trakta variraju u svojoj izraženosti od osobe do osobe, ali ovise i o virulenciji uzročnika.

Nazalna sekrecija je u početku bolesti vodenasta, ali već nakon par dana može postati mukozna do gnojna, zbog prisutnosti leukocita u sekretu. Kašalj je obično suh, ali s vremenom može postati i produktivan te se protezati i u drugi tjedan bolesti.

Komplikacije prehlade

Ponekad se prehlada može zakomplicirati sa sekundarnom bakterijskom infekcijom. Obično su to bakterijske upale srednjeg uha (posebno kod djece), sinusa, dušnika ili bronha. Visoka temperatura sa zimicom ili tresavicom, jak kašalj s gnojnim iskašljajem, jako natečeni limfni čvorovi, bol lica u području paranazalnih sinusa, mogu upućivati na bakterijsku komplikaciju i ozbiljniju bolest zbog koje se potrebno obratiti liječniku, te će vjerojatno biti propisana terapija antibioticima.

Prevencija prehlade

Virusi koji uzrokuju prehladu šire se kapljičnim putem (udisanjem zraka sa sitnim kapljicama iz okoline bolesne osobe), direktnim dodirom ili inficiranim predmetom. S toga je preporučljivo izbjegavati zatvorene prostore gdje boravi veliki broj ljudi i izbjegavati oboljele osobe. Korisno je često pranje ruku kako bi smo smanjili rizik inficiranja preko zaraženih predmeta te održavanje imunog sustava pravilnom prehranom, fizičkom aktivnošću kao i izbjegavanjem alkohola i cigareta.

Liječenje 

Pravog, specifičnog lijeka za prehladu zapravo i nema. Ljudi često griješe kada od liječnika traže da im za prehlade propisuje antibiotike. Naglašavam, antibiotici su lijekovi protiv raznih bakterija, a prehlade uzrokuju virusi i tu su antibiotici potpuno nedjelotvorni.

Dapače, upotreba antibiotika uništava i korisne bakterije koje naš organizam treba za pravilan rad i tako još više narušavaju integritet imunog sistema. Zato nemojte inzistirati da vam liječnik svaki put kada kihnete prepisuje antibiotik, a pogotovo ga nemojte samoinicijativno kupovati ili piti neke stare zalihe pronađene kod kuće.

Stoga nam u liječenju prehlada na raspolaganju ostaje samo simptomatsko liječenje. To znači, lijekovi i postupci koji će nam omogućiti da simptome prehlade učinimo blažim i kraćim i na taj način olakšamo vrijeme ozdravljenja. Već uobičajene standardne metode su: odmaranje u krevetu i boravak u toplim prostorijama te konzumiranje većih količina toplih napitaka.

Često se kod prehlada koriste analgetici i antipiretici (uglavnom acetilsalicilna kiselina i paracetamol). Njihova upotreba ima smisla kod značajnije povišene tjelesne temperature, što kod prehlade nije često, te glavobolje. Vrlo je raširena upotreba većih količina vitamina C iako postoje različiti stavovi o opravdanosti te metode.

Postoje istraživanja koja nisu dokazala korisnost C vitamina u liječenju prehlade, ali i neka koja vitaminu C pripisuju djelovanje u smislu pojačanog stvaranja interferona (prirodnih proteina) koje organizam stvara kao odgovor na virusnu infekciju. Posebno je u tome prednjačio dr. Linus Pauling koji je poznat po upotrebi visokih doza C vitamina i koji smatra da se takvim dozama može pojačati imuni odgovor organizma te skratiti trajanje prehlade s uobičajenih 8 do 10 dana na 3 do 4 dana.

Uzimajući u obzir općenitu korisnost C vitamina i osobno iskustvo u liječenju respiratornih infekcija, priklonio bi se onima koji preporučaju uzimanje dodatnih količina tog vitamina. Simptome curenja i začepljenosti nosa možemo ublažiti dekongestivnim kapima za nos. Važno je ne koristiti ih duže od 3 do 4 dana i to dva puta dnevno, kako ne bi došlo do oštećenja osjetljive sluznice nosa. U olakšavanju simptoma korisnima su se pokazali i neki antihistaminici i dekongestivi. Od vitamina i minerala kao važne treba još spomenuti vitamine A i E, te minerale selen i cink.

(izvor: plivazdravlje.hr