Sponza: Je li novi Zakon o odgoju i obrazovanju dovoljno dobar?

11.07.2018.

ZAGREB –U saborskoj raspravi o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sudjelovao je predsjednik Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a i RI-a, Giovanni Sponza.

Istaknuo je kako je obrazovanje nesporno temeljni dio svih društvenih aktivnosti, kao i pitanje budućnosti, te da učinak obrazovnog sustava u Hrvatskoj nije na potrebnoj razini.

Sponza se u svom govoru osvrnuo na problem s kojim je suočen kadar učiteljskih fakulteta s pojačanim nastavnim predmetima i modulima koji su prilikom javljanja na natječaj za posao u predmetnoj nastavi za osnovne škole rangirani kao treći na listi za zapošljavanje iza nastavničkih ali i nenastavničkih smjerova drugih fakulteta sa stečenim pedagoškim kompetencija.

- U Klub smo zaprimili niz komentara i molbi učitelja koji su ovakvim zakonskim rješenjem izuzetno nezadovoljni i smatraju da ih se stavlja u diskriminirajući položaj u odnosu na kadar drugih fakulteta te im se oduzima pravo na buduće zapošljavanje, kazao je Sponza.

Saborski zastupnik IDS-a smatra da je bilo potrebno ponovno uvrstiti u Zakon odredbu kojom ministar može, kad postoji potreba, na zahtjev ravnatelja odobriti izvođenje nastave iz određenog predmeta osobi s odgovarajućom razinom obrazovanja neodgovarajuće vrste, ako se u školi najmanje tri godine nije uspjela zaposliti osobu koja ima propisanu razinu obrazovanja. –„Ovo u praksi znatno olakšava rad, a osim toga i motivirajuće djeluje na nastavnike te se tako zadržava kvalitetne ljude u školstvu“.

Osvrnuo se i na specifičnost koja se ponajviše odnosi na manje škole, a to je postupak zasnivanja radnog odnosa putem natječaja, kojeg smatra kompliciranim: „Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava sve uvjete, natječaj se mora ponoviti u roku od pet mjeseci, što uvelike komplicira i povećava obim rada ravnatelja i školskih odbora jer moraju voditi brigu o isteku svakog pojedinog roka od pet mjeseci.“

- U širem kontekstu ove teme osvrnuti ću se i na problematiku nenastavnog odnosno administrativnog osoblja u školama, koje bez obzira na brojne zadaće i odgovornosti imaju niži koeficijent od nastavnika. S obzirom na to da primjerice tajnik škole i računovođa škole moraju imati visoku stručnu spremu, nema logičnog objašnjenja zbog čega ti zaposlenici imaju manji koeficijent od nastavnika odnosno učitelja te bi bilo pošteno da im se koeficijenti izjednače“.

Sponza je zaključno naveo: „Ključna pitanja koja si moramo postaviti jesu: jesmo li ovim izmjenama i dopunama Zakona učinili dovoljno da nam obrazovni sustav bude kvalitetniji i moderniji te jesmo li dovoljno osvijestili da je obrazovanje put za ostvarenje svih društvenih vrijednosti?“

E.S.