Učenici četvrtih i osmih razreda naših osnovnih škola na nacionalnim ispitima pokazali su u prosjeku srednju razinu znanja iz većine školskih predmeta.
Osmaši su bili najgori u povijesti i fizici, koja se ove godine pisala prvi put: iz povijesti je pao svaki peti učenik (oko 23 posto dobilo je jedinicu), dok je odličnih bilo tek 0,1 posto.
Ispit iz fizike fatalnim se pokazao za 16 posto osmaša koji su dobili jedinicu, što znači da je taj predmet pao otprilike svaki sedmi učenik osmog razreda.
Najbolji uspjeh, kao što godinama pokazuju trendovi na državnoj maturi, učenici postižu na ispitima iz stranih jezika, pa je tako ove godine više od trećine osmaša (33,4 posto) dobilo odličnu ocjenu iz ispita iz engleskog te njemačkog jezika. Iz hrvatskog jezika, primjerice, bilo je tek šest posto odlikaša.
Isto tako, više od polovice učenika četvrtih razreda (55,5 posto) nalazi se na osnovnoj razini postignuća iz hrvatskog jezika, što bi odgovaralo ocjeni dovoljan. To je znatno lošije nego iz matematike, gdje je većina četvrtaša (60,3 posto) ostvarila srednju razinu znanja, kao i na ispitu iz prirode i društva, gdje također ima najviše učenika (gotovo 70 posto) sa srednjom razinom postignuća. Ukratko, prosječna ocjena iz svih predmeta koji su se ove godine pisali na nacionalnim ispitima bila bi – trojka.
To su neki od glavnih rezultata nacionalnih ispita u kojima je sudjelovalo oko 4000 učenika četvrtih razreda iz 80 eksperimentalnih osnovnih škola te prvi put kompletna generacija učenika osmih razreda, njih ukupno 40.195 iz 886 osnovnih škola.
Ocjene dobivene na nacionalnim ispitima neće ni na koji način utjecati na zaključne školske ocjene niti će se vrednovati prilikom upisa u srednje škole, nego će više imati informativni karakter te školama i sustavu pomoći u unaprjeđivanju kvalitete, kao i usporedbi uspjeha pojedinih generacija unutar škola te s nacionalnim prosjekom.
Izvor: slobodnadalmacija.hr
.jpg&h=80&w=80)
.jpg&h=80&w=80)
.jpg&h=80&w=80)
.jpg&h=80&w=80)
.jpg&h=80&w=80)
.jpg&h=80&w=80)