Poduzetnici uputili deset zahtjeva Vladi u kojima traže manje birokracije, pravednije propise i uvjete za normalan rad

Deset zahtjeva. Deset konkretnih problema. I jedno ključno pitanje: hoće li Vlada Republike Hrvatske napokon poslušati one koji svakodnevno stvaraju vrijednost, zapošljavaju ljude, plaćaju poreze i održavaju hrvatsko gospodarstvo?

Udruga Glas poduzetnika (UGP) i Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) službeno su Vladi predale predstavku s deset zahtjeva za promjene koje bi trebale donijeti jednostavnije poslovanje, smanjiti administrativno i porezno opterećenje te osigurati veću pravnu sigurnost onima koji svoje poslovanje temelje na vlastitom radu, znanju, ulaganju i odgovornosti.

Riječ je o zahtjevima koji su predstavljeni i na nedavnom prosvjedu u Zagrebu, a njihovo službeno upućivanje Vladi važan je korak u pokušaju da se nezadovoljstvo poduzetnika i malih gospodarskih subjekata pretoči u konkretne institucionalne promjene.

Ovo nije samo pitanje pojedinih pravilnika, cjenika ili poreznih obveza. U središtu je mnogo važnija tema – kakvo gospodarstvo Hrvatska želi graditi i kakav odnos država namjerava imati prema ljudima koji u njemu sudjeluju.

Od države se ne traži povlastica, nego razumijevanje stvarnosti

Jedna od najvećih zamjerki poduzetnika posljednjih godina odnosi se na sve složenije administrativno okruženje. Svaka nova obveza možda na papiru izgleda jednostavno, no u praksi za malog poduzetnika znači dodatno vrijeme, trošak, angažiranje stručnih osoba i mogućnost pogreške zbog nejasnih propisa.

Veliki sustavi imaju administrativne odjele, pravne službe i zaposlenike zadužene za praćenje regulative. Mali obrtnik, trgovac, ugostitelj ili obiteljski iznajmljivač često je istodobno i vlasnik, radnik, administrator, računovođa i osoba odgovorna za poštovanje brojnih propisa.

Upravo zato zahtjevi UGP-a i SMOi-ja otvaraju pitanje razmjernosti: može li se od malih gospodarskih subjekata očekivati da podnose jednako administrativno opterećenje kao veliki poslovni sustavi?

Udruge smatraju da ne može. I da je krajnje vrijeme da se zakonska rješenja prilagode stvarnim mogućnostima i potrebama gospodarstva.

Deset zahtjeva koji čekaju odgovor Vlade

Među deset upućenih zahtjeva posebno se ističu oni koji se odnose na smanjenje administrativnih obveza, porezno rasterećenje i zaštitu postojećih prava malih gospodarskih subjekata.

1. Ukidanje sidrenih cijena i izuzeće malog gospodarstva od obveze baznih cijena i objave cjenika

Prvi zahtjev odnosi se na ukidanje obveze isticanja sidrenih cijena te izuzeće malih gospodarskih subjekata od obveza vezanih uz bazne cijene i objavu cjenika. Udruge upozoravaju na dodatno administriranje, troškove i nejasnoće koje takva pravila mogu proizvesti u svakodnevnom poslovanju.

2. Dobrovoljno članstvo u HOK-u i turističkim zajednicama

Traži se da članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori i turističkim zajednicama bude dobrovoljno, uz obrazloženje da članstvo treba počivati na stvarnoj vrijednosti i koristima koje institucije pružaju svojim članovima.

3. Prvo upozorenje i rok za otklanjanje, zatim sankcija

Umjesto kažnjavanja za svaki administrativni propust, traži se načelo prema kojem bi poduzetnik najprije dobio upozorenje i mogućnost ispravljanja nepravilnosti. Sankcija bi trebala uslijediti tek ako se propust ne otkloni u ostavljenom roku.

4. Ukidanje najmanje dviju postojećih administrativnih obveza za svaku novu

Ovaj zahtjev zagovara jednostavno načelo: ako država uvodi novu administrativnu obvezu, mora ukinuti najmanje dvije postojeće. Cilj je zaustaviti neprestano gomilanje birokracije i osigurati stvarno smanjenje opterećenja.

5. Osobni odbitak od najmanje 800 eura i rasterećenje paušalnih obrtnika

Zahtijeva se povećanje osobnog odbitka na najmanje 800 eura, čime bi se rasteretili radnici i omogućilo povećanje neto plaća, uz istodobno smanjenje poreznog opterećenja paušalnih obrtnika.

6. Ciljano smanjenje PDV-a s mjerljivim učinkom na cijene

Udruge traže ciljano smanjenje stope PDV-a, ali uz jasno mjerljiv učinak na konačne cijene. Porezno rasterećenje trebalo bi se osjetiti i u novčaniku građana, a ne ostati samo računovodstvena promjena.

7. Javni podaci o zaposlenima i troškovima rada u državnoj upravi

Zahtjev je usmjeren prema većoj transparentnosti javnog sektora. Građani i poduzetnici trebali bi imati uvid u podatke o zaposlenima i troškovima rada državne uprave, jer transparentnost javne potrošnje mora biti standard, a ne iznimka.

8. Zaštita postojećih rješenja i kategorizacija obiteljskog smještaja

Posebno važan zahtjev za male obiteljske iznajmljivače odnosi se na zaštitu postojećih rješenja i kategorizacije. Traži se očuvanje stečenih prava kako ljudi koji su ulagali u vlastitu imovinu i poslovanje ne bi ostali bez prihoda zbog naknadnih administrativnih promjena.

9. Predvidivost poreznih i parafiskalnih propisa

Poduzetnicima je potrebna stabilnost. Pravila poslovanja ne bi se smjela mijenjati preko noći, bez dovoljno vremena za prilagodbu i bez jasnog prijelaznog razdoblja. Predvidivost je preduvjet planiranja, ulaganja i dugoročnog razvoja.

10. Uključivanje malog gospodarstva u izradu propisa

Posljednji zahtjev možda je i jedan od najvažnijih: mali poduzetnici, obrtnici i srednji poduzetnici moraju biti uključeni u procjenu učinaka i troškova propisa koji izravno utječu na njihovo poslovanje. Oni koji će određena pravila provoditi u praksi moraju imati priliku sudjelovati u njihovu oblikovanju.

Prvi rokovi već su pred vratima

Zahtjevi nisu postavljeni bez vremenskog okvira. Svaki od njih ima naznačen rok za postupanje, a dio mjera traži se odmah.

Prema predstavljenom rasporedu, najhitnije je postupanje vezano uz sidrene i bazne cijene, objavu cjenika, prvo upozorenje prije sankcioniranja, ukidanje administrativnih obveza, predvidivost propisa i uključivanje malog gospodarstva u njihovu izradu.

Za smanjenje PDV-a rok je 31. ožujka 2027., dok se za povećanje osobnog odbitka i rasterećenje paušalnih obrtnika navodi 1. siječnja 2027. Zahtjev za transparentnost državne uprave ima rok 31. siječnja 2027., a zaštita postojećih rješenja i kategorizacije obiteljskog smještaja traži se prije 1. siječnja 2027.

Drugim riječima, udruge od Vlade očekuju konkretne poteze, a ne još jedan krug načelnih obećanja i razgovora bez jasnog rezultata.

Propisi koji se donose bez dovoljno jasnoće stvaraju nesigurnost

Posebno je osjetljivo pitanje obveza vezanih uz isticanje baznih cijena i objavu cjenika.

Kako je za HRT istaknula Kristina Bakula iz Udruge Glas poduzetnika, problem nije samo u sadržaju pojedinih obveza, nego i u nedorečenosti pravilnika, mogućnosti različitog pravnog tumačenja i neizvjesnosti oko konačnih obveza koje će poduzetnici morati ispunjavati.

Najava da će određene kategorije biti izuzete nije dovoljna ako takvo izuzeće nije jasno i nedvosmisleno uneseno u propise.

Poduzetnici ne mogu poslovati na temelju usmenih najava i očekivanja. Potrebna su im jasna, službena i pravno sigurna pravila. Svaka nejasnoća u propisu može postati novi izvor administrativnih problema, dodatnih troškova i potencijalnih sankcija.

To je problem koji nadilazi jednu djelatnost. Pravna sigurnost mora biti temelj svakog ozbiljnog gospodarskog sustava.

Vlada ima priliku pokazati da sluša one koji stvaraju vrijednost

Iz UGP-a i SMOi-ja poručuju kako je cilj ovih zahtjeva podizanje životnog i radnog standarda građana, posebno poduzetnika, obrtnika, OPG-ova, malih obiteljskih iznajmljivača i radnika.

Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Bruno Samardžić potvrdio je da su udruge spremne nastaviti zagovarati svoje zahtjeve i kroz javne aktivnosti ako se najavljeni rokovi ne budu poštovali.

Prema najavama predstavnika udruga, ako izostanu konkretni pomaci, spremni su obratiti se i europskim institucijama te ponovno organizirati prosvjedne aktivnosti.

Važno je pritom istaknuti da su zahtjevi sada službeno predani Vladi u obliku predstavke, čime se od nadležnih institucija očekuje i službeno očitovanje.

Malo gospodarstvo nije sporedni dio hrvatskog gospodarstva

U javnim raspravama često se govori o velikim investicijama, stranim ulaganjima, makroekonomskim pokazateljima i gospodarskom rastu. Sve su to važne teme, ali hrvatsko gospodarstvo ne čine samo veliki poslovni sustavi.

Čine ga i mali obrtnici koji svakodnevno otvaraju svoje radionice, trgovci koji održavaju poslovanje u lokalnim sredinama, ugostitelji koji zapošljavaju radnike, OPG-ovi koji proizvode domaću hranu i obiteljski iznajmljivači koji su godinama ulagali vlastita sredstva u turističku ponudu Hrvatske.

Njihova se važnost ne mjeri samo brojem poslovnih subjekata, nego i radnim mjestima, lokalnom gospodarskom aktivnošću, prihodima i vrijednošću koju stvaraju.

Zato rasterećenje malog gospodarstva nije ustupak jednoj interesnoj skupini. To je pitanje dugoročne konkurentnosti, održivosti i gospodarske budućnosti Hrvatske.

Sada se očekuju djela, a ne nova obećanja

Deset zahtjeva UGP-a i SMOi-ja sada je pred Vladom. Oni obuhvaćaju niz konkretnih promjena koje se odnose na svakodnevni život velikog broja građana i poslovnih subjekata.

Hoće li Vlada prepoznati njihovu važnost i pretvoriti ih u konkretne odluke? Hoće li se konačno zaustaviti praksa u kojoj se poduzetnicima propisuje sve više obveza, a premalo pažnje posvećuje posljedicama njihove provedbe?

Odgovor na ta pitanja neće se mjeriti brojem održanih sastanaka, priopćenja ili obećanja. Mjerit će se stvarnim promjenama u zakonima, pravilnicima i svakodnevnom poslovanju.

Poduzetnici ne traže privilegije. Traže jasna pravila, predvidivo poslovno okruženje, razmjerno opterećenje i mogućnost da se njihov glas čuje prije nego što se donesu odluke koje izravno utječu na njihov rad.

Jer država koja želi snažno gospodarstvo mora najprije stvoriti uvjete u kojima se isplati raditi, ulagati, zapošljavati i poduzetnički riskirati.

Deset zahtjeva je na stolu. Sada je red na Vladi Republike Hrvatske.

(R.B.)