Neobični prosinački običaji iz svijeta: Što se sve slavi u zadnjem mjesecu godine?

Prosinac u našim krajevima donosi toplinu blagdana, miris kolača, paljenje adventskih svijeća i obiteljska okupljanja. No diljem svijeta ovaj mjesec skriva i neke doista neobične, ponekad pomalo osebujne običaje koji iz godine u godinu privlače sve više znatiželjnika.

Dok se u Istri i Bujštini čuvaju tradicije poput sv. Nikole, badnjaka i božićnih jaslica, pogled na globalne običaje otkriva koliko su kulture različite, ali i koliko je prosinac svuda vrijeme radosti, simbolike i zajedništva.

Krampus – mračna pratnja sv. Nikole (Alpe)

U našim se selima djeca vesele Nikoli, dok se u Alpama priprema i njegova suprotnost – Krampus. Rogati i zastrašujući lik obilazi ulice u noći 5. prosinca. Krampuslauf, povorke maskiranih likova, danas su turistička atrakcija, ali i podsjetnik na staru borbu dobra i zla.

Božić u restoranu brze hrane (Japan)

Jedan od najneobičnijih “božićnih običaja” svakako dolazi iz Japana, gdje se umjesto pečenke za blagdane jede – KFC. Ideja je nastala marketinškom kampanjom 1970-ih, a danas je toliko ukorijenjena da se porcije rezerviraju tjednima unaprijed.

Caga Tió – drvo koje “daje” poklone (Katalonija)

Katalonci u domovima imaju drvo s osmijehom i crvenom kapicom, koje djeca “hrane” kroz prosinac. Na Badnjak ga zatim udaraju štapovima kako bi “izbacilo” poklone. Drevni običaj simbolizira blagostanje i vedrinu, ali i dozu humora svojstvenu katalonskoj kulturi.

Paučina za sreću (Ukrajina)

Umjetna paučina na božićnom drvcu donosi sreću – tako kaže ukrajinska legenda. Priča govori o pavku koji je ukrasio drvce siromašne obitelji, a njegova je mreža na jutarnjem suncu zasjala poput zlata. Danas je paučina jedan od simbola blagdanskog blagoslova.

El Caganer – najneobičnija figurica u jaslicama (Katalonija)

Dok u Istri jaslice uređujemo tradicionalno, Katalonci u njih dodaju i lik zvan El Caganer – malenu figuricu čovjeka koji u jaslicama obavlja nuždu. Koliko god čudno zvučalo, simbolizira plodnost, obilje i skromnost. Danas postoje verzije političara, sportaša i slavnih osoba.

Islandski Yule Lads – 13 “božićnih dečkića”

Umjesto jednog Djed Mraza, na Islandu u prosincu dolazi njih trinaest. Svaki ima svoje ime i “karakter”: od onog koji lupa vratima do onog koji krade žlice. Djeca im ostavljaju cipelice na prozoru, očekujući poklon – ili trulu krumpiru ako tijekom godine nisu bila dobra.

Božić na plaži (Novi Zeland)

Dok se Bujština sprema za zimu, na Novom Zelandu je usred prosinca ljeto. Ondje je uobičajeno slaviti Božić na plaži, uz roštilj i kupanje. Umjesto bora, ponosno stoji pohutukawa, crveno cvjetajuće drvo koje je postalo njihov božićni simbol.

Mari Lwyd – konjska maska iz Walesa

Jedan od najzanimljivijih prosinačkih običaja Europe je velška Mari Lwyd – maska nalik konjskoj lubanji, prekrivena tkaninom. Skupina maskiranih ljudi obilazi kuće i izaziva domaćine na “pjevajući dvoboj”. Ako pobijede, dobivaju poslastice i piće.

Dan svijeća u Kolumbiji

U Kolumbiji 7. prosinca započinje prosinački duh uz tisuće svijeća koje osvjetljavaju gradove, ulice i okućnice. Día de las Velitas označava početak blagdanskog razdoblja i donosi prizore koji oduzimaju dah.

Skrivanje metli pred vješticama (Norveška)

Prema starom vjerovanju, Badnja noć u Norveškoj je vrijeme kada su vještice najaktivnije. Zato se u mnogim domovima metle skrivaju – da ih “zle sile” ne bi ukrale i odletjele na njima.