Najava povećanja mirovina u rujnu

U rujnu će mirovine porasti 2,7 posto – odnosno prosječno 63 kune – što je jedno od većih usklađenja mirovina provedeno u drugom dijelu godine. Sa zaostacima za srpanj i kolovoz umirovljenici tako u rujanskoj mirovini mogu očekivati 190 kuna više nego prošli mjesec.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, plaće su u prvom dijelu godine porasle 4,3 posto u odnosu na drugo polugodište prošle godine, cijene su povećane 1,1 posto što zbrojeno pa umanjeno za pola daje iznos predstojećeg rujanskog usklađivanja mirovina. Prosječna radnička mirovina trenutačno iznosi 2344 kune, braniteljska 5615 kuna, bivših pripadnika HVO-a 2964 kune, a djelatnih vojnih osoba i policijskih službenika 3688 kuna. Branitelji, primjerice, po osnovi usklađenja mirovina mogu očekivati 151 kunu veću mirovinu od dosadašnje.

Kako su u travnju mirovine rasle 0,94 posto, zajedno s predstojećim rujanskim usklađenjem, mirovine će u ovoj godini porasti 3,64 posto, gotovo kao i 2009. godine kad su povećane 3,65 posto. Umirovljenicima se 60-ak kuna mjesečno može činiti premalo, jer za to mogu kupiti desetak litara mlijeka ili dvije vreće krumpira, no prvo značajnije povećanje radničkih plaća dići će proračunske izdatke za mirovine za gotovo 1,5 milijardi kuna. Ministar financija Zdravko Marić iduće će godine morati svom kolegi Marku Paviću prvi put u povijesti doznačiti samo za mirovine više od 40 milijardi kuna. Ove bi godine ukupni izdaci za mirovine trebali biti oko 39 milijardi kuna, a osim za usklađenje, u novom proračunu treba pripremiti dodatnih 280 milijuna kuna za nova prava branitelja koja stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine.

Hrvatska ima 1,23 milijuna umirovljenika čija se mirovina kreće oko 40 posto prosječne plaće, ali demografske projekcije i ne idu u korist budućih umirovljenika jer se očekuje smanjenje mirovina u odnosu na plaće. Broj umirovljenika ove se godine povećao pa je tako u prvom dijelu godine u mirovinu otišlo 24 tisuće osoba, oko dvije tisuće više nego prošle godine, tako da će se financijske obaveze prema umirovljenicima povećati i na osnovi dodatnog priljeva građana u mirovinu. Svaka veća promjena zakona koja regulira prava iz mirovinskog osiguranja dovodi do povećanja broja novih umirovljenika jer se ljudi boje da će čekanjem proći lošije. Osim što bi trebala ranije povećati radni vijek na 67 godina, najavljena mirovinska reforma donosi i oštriji režim odlaska u prijevremenu mirovinu, piše Poslovni dnevnik.

(www.hr.n1info.com)