Kako se promijenio sustav vrijednosti u društvu u posljednjim desetljećima?

Od kolektiva prema individualizmu

U prošlosti su zajednica, obitelj i kolektivne vrijednosti bile temelj društvenog života. Solidarnost, skromnost i međusobna pomoć bile su visoko cijenjene osobine, osobito u vremenima socijalističkog sustava. Danas, individualizam, osobna ambicija i samopromocija često dolaze u prvi plan. Društvene mreže dodatno su ojačale ovaj trend, gdje se osobni uspjeh i vidljivost često poistovjećuju s vrijednošću pojedinca.

Materijalizam i statusne vrijednosti

S porastom tržišne ekonomije i konzumerizma, rastao je i značaj materijalnih vrijednosti. U mnogim društvima, uključujući hrvatsko, status, financijska moć i vanjski simboli uspjeha (auto, odjeća, putovanja, nekretnine) postali su ključni pokazatelji društvene pozicije. Uspjeh se često mjeri brojem pratitelja, pregledima ili imovinom, a ne više znanjem, moralom ili doprinosom zajednici.

Obrazovanje: od ideala znanja do pragmatičnog alata

Nekad je obrazovanje bilo simbol osobnog razvoja, širine duha i društvenog napretka. Danas se znanje sve više promatra kroz prizmu isplativosti — što mogu zaraditi s ovim diplomom? STEM područja dominiraju, dok humanističke znanosti i etička pitanja često gube na važnosti u javnom diskursu.

Ljubav, brak i obitelj – redefiniranje tradicionalnih vrijednosti

Koncept braka i obitelji također se promijenio. Brak više nije univerzalna društvena norma, već osobni izbor. Povećava se broj samaca, neformalnih zajednica i istospolnih parova s djecom. Rodne uloge više nisu strogo definirane, a tradicionalna hijerarhija unutar obitelji sve češće se zamjenjuje partnerstvom temeljenim na jednakosti.

Utjecaj tehnologije i digitalne kulture

Internet i pametni telefoni uveli su revoluciju u komunikaciju, rad, obrazovanje, ali i u način na koji se formiraju vrijednosti. Influenceri i viralni sadržaji često imaju veći utjecaj na mlade od tradicionalnih autoriteta poput učitelja ili roditelja. Brzina informacija povećala je površnost u konzumaciji sadržaja, a istina se sve češće zamjenjuje „osobnim dojmom“.

Novi senzibilitet: ljudska prava, ekologija i inkluzivnost

Unatoč mnogim negativnim trendovima, pojavile su se i pozitivne promjene. Povećana je svijest o pravima manjina, žena, LGBTQ+ osoba, te važnosti očuvanja okoliša. Održivost, mentalno zdravlje i ravnopravnost sve više zauzimaju prostor u javnoj raspravi, osobito među mlađim generacijama. Društvo postaje osjetljivije na diskriminaciju i nepravdu, iako je ta osjetljivost često polarizirajuća.

Nestanak autoriteta i kriza povjerenja

Povjerenje u institucije – pravosuđe, politiku, medije, Crkvu – opada već godinama. Ljudi sve više vjeruju pojedincima koji se čine autentičnima, makar to bili i potpuni amateri na TikToku ili YouTubeu. Ova promjena oslabila je osjećaj zajedničkog sustava vrijednosti, jer svatko danas može „izabrati svoju istinu“.

Vrijednosti se nisu samo promijenile – one su se raslojile

Društvo danas ne dijeli više jedinstveni sustav vrijednosti kao nekad. Umjesto toga, imamo različite "mikrokulture" – tradicionalne, konzervativne, liberalne, digitalne, aktivističke, spiritualne… koje koegzistiraju, ali se često međusobno ne razumiju.

Promjena vrijednosti ne mora nužno značiti moralni pad — ona odražava evoluciju društva. Ipak, ključno je da se u toj raznolikosti očuva prostor za dijalog, poštovanje i osnovni etički minimum koji veže zajednicu. Bez toga, čak i sloboda može postati prazna forma bez sadržaja.

(R.B.)