Jesmo li spremni za ovogodišnju sezonu gripe i kako je izbjeći?

Gripa je sezonska bolest čiji dolazak svake godine iščekujemo dolaskom hladnijih dana i boravkom više vremena u zatvorenim prostorima.

Gripa je akutna infekcija dišnog sustava, uzrokovana virusom gripe. Inkubacija iznosi 1-4 dana. Od ostalih uobičajenih virusnih infekcija dišnih puteva od kojih su najčešće prehlade, gripa se razlikuje po naglom početku i razvoju simptoma bolesti (unutar 3-6 sati). Karakterizira je visoka temperatura (38oC i višom), glavobolja i opća malaksalost. Kasnije slijede simptomi curenja iz nosa, grlobolja i kašalj, koji u većini slučajeva spontano prolaze unutar sedam dana. Kašalj može potrajati i nakon što ostali simptomi prestanu. Kod djece uz navedene simptome može se pojaviti mučnina, povraćanje i proljevaste stolice. Dok od prehlade većina ljudi oboli i po nekoliko puta godišnje, gripa je sezonska bolest od koje se najčešće oboli jedan put u godini (jesen-zima). Gripa je i mnogo opasnija bolest koja može izazvati i po život ozbiljne komplikacije, pogotovo u starijih osoba ili kroničnih bolesnika.

Iako uz virus HIV-a, najviše proučavani virus, zbog svojih učestalih promjena (mutacija), virus gripe još uvijek je nepredvidiv za znanost. Razlikujemo tri tipa virusa gripe: A, B i C. Epidemije sezonske gripe koje se javljaju skoro svake godine najčešće su uzrokovane virusom tipa A, a rijeđe tipa B koji ima i niži epidemijski potencijal. Virus gripe tipa C ima još niži epidemijski potencijal i uzrokuje blagu i nekarakterističnu bolest.

Ovisno o površinskim antigenima hemaglutininu (H) i neuraminidazi (N), razlikujemo podtipove virusa gripe A (H1N1, H3N2, H5N1 i dr.). Stalne manje promjene u antigenima virusa uzrokuju stalnu cirkulaciju virusa u prirodi, a kod većih promjena dolazi do novih podtipova. Zovemo ih i pandemijski sojevi, jer kada se pojave, zbog nepostojanja imuniteta u populaciji dovode do pandemija poput „španjolice“ (1918.), „azijske gripe“ (1957.) i pandemije 1968. i 2009. (tzv. "svinjska gripa").

Kako čovjek oboli od gripe?

Osnovni put prijenosa gripe je kapljični. Virus se izlučuje kašljanjem, kihanjem i govorom. Zatvoreni prostori osobito su pogodni za njegovo širenje. Moguć je prijenos direktnim ili indirektnim kontaktom (rukama, preko predmeta i sl.) kada kapljice ili izlučevine iz nosa i grla dospiju na ruke ili druge površine i ako nečistim rukama dodirujemo svoja usta, oči ili nos.

Odrasla osoba je zarazna tri do pet dana od početka bolesti, a djeca do sedam dana. Rijetko bolesnik može biti zarazan i dulje vrijeme, do dva tjedna. Važno je reći kako bolesnik može biti zarazan i dan prije početka simptoma bolesti.

Liječenje gripe sastoji se u mirovanju, nadoknadi tekućine, uzimanju lijekova protiv temperature i kašlja, a kod starijih osoba ili kroničnih bolesnika ukoliko dođe do komplikacija bolesti obvezan je i liječnički pregled.

Najbolja zaštita od gripe je pravovremeno cijepljenje protiv ove bolesti.  Više o cijepljenju protiv gripe. 

Mjere zaštite od gripe

Uz cijepjenje svakako u borbi protiv gripe dobro je u nastojećim danima što više unositi hranom dovoljno vitamina u naš organizam, boraviti na svježem zraku, baviti se fizičkim aktivnostima, izbjegavati zatvorene prostore i gužve, pokušati izbjegavati bliske kontakte s bolesnim ljudima, prati ruke redovno sapunom i vodom, posebno nakon kašljanja i kihanja, mogu se koristiti i dezinficijensi na bazi alkohola, prekriti nos i usta maramicom u slučaju kašljanja ili kihanja, baciti maramicu u smeće poslije korištenja, piti što više tekućine i pokušati održati kontrolu nad stresom.

AUTOR: Miljenko Ljubić, dr. med., spec. epidemiolog, voditelj Službe za epidemiologiju

IZVOR:https://www.zzjzdnz.hr/