HZZO ruši cijene farmaceutima

12.12.2018.

Prošlotjedna odluka HZZO-a o početku provođenja javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova na recept koje će za bolesnike plaćati HZZO digla je prašinu.

HZZO je obvezan provoditi postupak javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova koji se već nalaze na važećoj osnovnoj i dopunskoj listi lijekova.

Naime, nakon isteka patenta svakog originalnog lijeka otvara se mogućnost proizvođačima lijekova da ga kopiraju. Tako stvoreni lijekovi nazivaju se genericima, imaju istu djelatnu tvar kao original i jednako su djelotvorni, a kako za njih nije bilo nužno provoditi skupa klinička istraživanja, jer ona su već provedena prije patentiranja originala, generici su osjetno jeftiniji. Da bi HZZO uvrstio novi generik na listu lijekova, proizvođač mora ponuditi deset posto nižu cijenu.

Sljedeći pak generik mora biti opet deset posto jeftiniji, a cijena im se smanjuje što ih je više. Jednako se odnosi na biološke lijekove i biosimilare. Tako na listu dolazi više istovjetnih lijekova po različitim cijenama, a njih se onda na kraju godine mora uskladiti kako bi svaki pacijent dobio tu vrstu lijeka za istu cijenu.

U definirane skupine i podskupine rasporede se lijekovi s liste i ovisno o tome koji lijek ima pet posto prometa zadnja tri mjeseca, utvrdi se razina cijene lijeka koju će platiti HZZO.

Tako mogu, primjerice, sniziti svoju cijenu i ostati na osnovnoj listi sa svojim lijekom i on će tada i dalje biti besplatan za pacijente ili mogu odbiti sniziti cijenu svog lijeka pa će s tom cijenom prijeći na dopunsku listu i pacijenti će morati za njihov lijek doplaćivati.

Temeljem očitovanja nositelja odobrenja, HZZO, odnosno njegovo povjerenstvo za lijekove (mahom ga čine liječnici), priprema cjelovite liste s cijenama lijekova koje liječnici propisuju na recept. Razvrstavaju ih na osnovnu i dopunsku listu lijekova: na osnovnu listu lijekova dolaze oni čija je cijena na razini referentne cijene ili niža, a na dopunsku listu lijekova stavljaju se lijekovi čija je razina cijene viša od referentne i tu razliku u konačnici doplaćuje pacijent.

U HZZO-u ističu da će na osnovnoj listi uvijek ostati lijek istovjetan onome koji prelazi na dopunsku listu, dakle da će za istu bolest za koju neki lijek prelazi u kategoriju za doplatu, uvijek postojati besplatan lijek.

Proizvođač koji tek ulazi na listu katkad iskalkulira da će isprva podnijeti znatno nižu cijenu, čime će istisnuti konkurente, a kad ostane sam na listi, zatražit će višu cijenu.   

Najznačajnija posljedica snižavanja cijena lijekovima jest to što se novac ušteđen spuštanjem cijena farmaceutima usmjerava na nabavu novih lijekova.

Neke farmaceutske kuće nisu se previše uzbudile nakon objave novih referentnih cijena jer su, kažu, ukalkulirali te promjene u godišnje planove. Međutim, dio ih tvrdi da je ovogodišnji HZZO-ov prijedlog veći udar na njih nego inače.

HZZO kao nositelj zdravstvenog osiguranja za sve građane ima dvojaku ulogu i obje su pod povećalom javnosti. S jedne strane mora u maniri dobrog gospodara rukovati novcem koji građani uplaćuju za zdravstvo, a s druge se očekuje da za svaku kategoriju osiguranika osigura najbolju opciju. U takvim okolnostima uvijek netko bude zakinut. (vecernji.hr)

R.B.