Hoće li AI uzeti vaš posao? Evo koja su zanimanja najviše na udaru

Umjetna inteligencija, automatizacija i sve brži razvoj tehnologije mijenjaju tržište rada brže nego što smo navikli. Neka zanimanja već se smanjuju, druga se potpuno mijenjaju, a pojavljuju se i poslovi za koje prije nekoliko godina gotovo nitko nije čuo. Što to znači za ljude koji danas biraju školu, fakultet ili karijeru?

Prije samo desetak godina bilo je teško zamisliti da će računalo napisati novinski tekst, prevesti dokument, izraditi fotografiju, analizirati podatke ili razgovarati s čovjekom gotovo kao pravi sugovornik.

Danas je to svakodnevica.

Umjetna inteligencija više nije tehnologija iz znanstvenofantastičnih filmova. Postala je alat koji ulazi u urede, škole, trgovine, tvornice, bolnice i gotovo sve druge dijelove gospodarstva.

I upravo zato jedno pitanje postaje sve važnije:

Hoće li nam tehnologija uzeti poslove?

Odgovor nije jednostavan.

Vjerojatnije je da neće nestati čitavi svijet rada, nego će nestajati pojedini zadaci unutar zanimanja, dok će se druga zanimanja mijenjati ili potpuno nova tek nastajati.

Poslovi koji bi mogli biti pod najvećim pritiskom

Najizloženiji su poslovi koji se velikim dijelom temelje na ponavljanju, pravilima i obradi standardiziranih informacija.

Primjer su određeni administrativni poslovi. Unos podataka, jednostavna obrada dokumenata, izrada standardnih izvještaja i odgovaranje na rutinske upite već se mogu automatizirati.

Slična promjena očekuje se i u dijelu korisničke podrške. Chatbot može odgovoriti na jednostavno pitanje u nekoliko sekundi, bez čekanja i bez potrebe za ljudskim operatorom.

No to ne znači da će korisnička podrška nestati. Za složene probleme, nezadovoljne korisnike i situacije koje zahtijevaju razumijevanje konteksta i empatiju čovjek i dalje ostaje važan.

Na udaru automatizacije mogu biti i neki rutinski računovodstveni, bankarski, skladišni i proizvodni poslovi.

U trgovinama se već godinama šire samoposlužne blagajne, dok se u industriji koriste roboti koji mogu obavljati precizne i ponavljajuće zadatke.

A što je s prevoditeljima, novinarima i dizajnerima?

Tu je situacija zanimljivija.

Umjetna inteligencija danas može prevesti tekst, napisati osnovni članak ili napraviti grafiku. Ali to ne znači da će nestati svi prevoditelji, novinari ili dizajneri.

Promijenit će se vrijednost njihovog rada.

Ako računalo može za nekoliko sekundi proizvesti prosječan tekst, tada postaje još važnije znati pronaći dobru priču, provjeriti informacije, razgovarati s ljudima, razumjeti lokalni kontekst i napisati nešto što ima smisla.

Drugim riječima, tehnologija može proizvesti sadržaj, ali pitanje je tko će znati postaviti prava pitanja i procijeniti je li dobiveni rezultat uopće dobar.

Poslovi koji bi mogli snažno rasti

Istodobno se otvaraju potpuno nova područja.

Jedno od njih je razvoj i primjena umjetne inteligencije. Bit će potrebni stručnjaci koji razumiju kako AI sustavi funkcioniraju, kako ih koristiti i kako ih sigurno uvesti u poslovanje.

Pojavit će se i sve veća potreba za stručnjacima koji će nadzirati AI sustave, provjeravati njihove rezultate i baviti se pitanjima privatnosti, sigurnosti i etike.

Rast će i potražnja za stručnjacima za kibernetičku sigurnost. Što više poslovanja prelazi u digitalni svijet, to postaje važnije zaštititi podatke i sustave.

Tu su i programeri, stručnjaci za podatke, robotiku, automatizaciju i računalne sustave.

Ali priča ne završava pred ekranom računala.

Paradoks budućnosti: neki od najtraženijih poslova neće biti „digitalni“

Dok umjetna inteligencija napreduje, raste i potreba za ljudima koji rade poslove koje je teško automatizirati.

Električari, instalateri, serviseri, građevinski radnici, medicinske sestre, njegovatelji, fizioterapeuti i brojna druga zanimanja i dalje će trebati ljude koji mogu raditi u stvarnom svijetu.

Jer robot može analizirati fotografiju neispravnog uređaja, ali popravak stvarnog sustava često zahtijeva prilagodbu nepredviđenim okolnostima.

Isto vrijedi za brigu o ljudima.

Tehnologija može pomoći liječniku, medicinskoj sestri ili njegovatelju, ali ljudski kontakt, povjerenje i razumijevanje teško je svesti na algoritam.

Najvažnija vještina možda neće biti određeno zanimanje

Ovo je možda i najvažnija promjena.

Nekada je bilo dovoljno naučiti jedno zanimanje i desetljećima raditi isti posao.

Buduće tržište rada moglo bi tražiti nešto sasvim drugo: sposobnost stalnog učenja.

Netko tko danas radi administrativni posao možda će za nekoliko godina koristiti AI alate za automatizaciju dijela svog posla. Netko iz marketinga morat će naučiti raditi s generativnom umjetnom inteligencijom. Programer će dobiti nove alate koji će dio njegova posla automatizirati, ali će istodobno morati razumjeti sve složenije sustave.

Zato se granica između „tehničkih“ i „netehničkih“ zanimanja polako briše.

Neće pobijediti čovjek protiv umjetne inteligencije – nego čovjek koji je zna koristiti

Možda je upravo tu najveća zabluda.

Budućnost vjerojatno neće izgledati tako da jednog dana robot uđe u ured, sjedne za stol i čovjek ostane bez posla.

Promjena će biti postupnija.

Jedan radnik koji koristi dobre digitalne alate može napraviti posao koji je nekada zahtijevao nekoliko ljudi. Tvrtke će zbog toga mijenjati organizaciju rada, a zaposlenici će morati učiti nove vještine.

Zato će pitanje budućnosti sve manje biti:

„Hoće li umjetna inteligencija zamijeniti ljude?“

A sve više:

„Koji će ljudi znati najbolje raditi zajedno s umjetnom inteligencijom?“

Što to znači za mlade koji danas biraju zanimanje?

Možda najvažnija poruka nije da treba izbjegavati zanimanja koja tehnologija može promijeniti.

Naprotiv.

Treba razvijati kombinaciju znanja koju je teško automatizirati: kritičko razmišljanje, komunikaciju, kreativnost, rješavanje problema, rad s ljudima i sposobnost korištenja tehnologije.

Jer tehnologija neprestano mijenja alate.

Ono što ostaje vrijedno jest sposobnost da čovjek razumije problem, donese dobru odluku i preuzme odgovornost za rezultat.

Tržište rada budućnosti stoga možda neće biti podijeljeno na ljude koji imaju posao i one kojima ga je „uzeo robot“.

Bit će podijeljeno na one koji se prilagođavaju promjenama i one koji pokušavaju raditi kao da se svijet nije promijenio.

A ta promjena, sviđalo nam se to ili ne, već je počela.

(R.B.)