Evo što će se dogoditi s kunskim kreditima kada Hrvatska uvede Euro

Sve je izglednije da će Hrvatska već 1. siječnja 2023. uvesti euro, a to znači da nas kao potrošače već iduće godine očekuju stanovite promjene i prilagodbe. Tako već iduće ljeto počinje dvojno iskazivanje cijena, kako bismo se kroz drugu polovicu godine mogli priviknuti na cijene iskazane u eurima, po najvjerojatnijem tzv. fiksnom tečaju konverzije 7,5345 kune za euro.

U trenutku same konverzije, odnosno službenog ulaska u eurozonu, automatski će se iz kuna u eure, po istom tom tečaju, pretvoriti štednja i krediti građana u banci. U Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom naime stoji da će se “sva kunska sredstva na tekućim, žiroračunima i štednim računima u bankama pretvoriti u eure na dan uvođenja eura prema fiksnom tečaju konverzije”.

Očekuje se, uoči tog trenutka, i znatan priljev kuna u bankarski sustav jer se pretpostavlja da će ih građani izvlačiti iz kućnih zaliha kako bi si olakšali taj prijelaz, odnosno osigurali si automatsku konverziju.

Isto vrijedi i za kredite, odnosno, kako se navodi u Planu, “od dana uvođenja eura svi krediti nominirani u kunama i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima, pri čemu će se iznosi iskazani u kunama u kunskim kreditima preračunavati u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije”.

PRIJETE VISOKE KAZNE

Danas se mijenja minimalna plaća u Hrvatskoj: Evo koliko će poslodavci morati najmanje isplatiti radnicima
Dakle, u trenutku prelaska na euro svi kunski krediti isto “postaju” eurski, odnosno preračunat će se u eure, bez ikakve naknade, no malo zanimljivija je priča s kamatama. Ako je ugovorena kamata fiksna, ona ostaje ista, a ako je varijabilna, odnosno promjenjiva, onda će “postojeći parametri biti dodatno modificirani, što će biti regulirano zakonom o euru”. Pritom se, navodi se, “financijski položaj dužnika neće smjeti pogoršati, a troškove povezane s eventualnom izmjenom ugovora o kreditu neće snositi klijenti banaka, već će ih snositi banke.”

Zakon o euru

U HNB-u podsjećaju da je u Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom detaljno pojašnjeno na koji će se način provesti konverzija kunskih kredita i depozita, uključujući i pitanje kamatnih stopa. Svi ti elementi, vele, bit će ugrađeni i u zakon kojim će se regulirati uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

“Ako je kredit ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, u tom slučaju nakon uvođenja eura osim konverzije glavnice neće biti potrebna nikakva prilagodba jer će se nastaviti primjenjivati ista kamatna stopa. Kada je riječ o kreditima ugovorenima uz promjenjivu kamatnu stopu (koja se sastoji od fiksne marže i promjenjivog dijela koji se oslanja na jedan od zakonom dopuštenih promjenjivih parametara), u nekim će slučajevima biti potrebno prilagoditi promjenjivi parametar, jer nakon uvođenja eura taj parametar više neće postojati u istom obliku.

Pritom će se krovnim zakonom o uvođenju eura osigurati određeni kontinuitet u primjeni parametara, u smislu da će postojeći parametri biti zamijenjeni parametrima koji su im najsličniji, što znači da uvođenjem eura neće doći do automatskog izjednačavanja uvjeta kunskih kredita s uvjetima eurskih kredita koji se nalaze u ponudama banaka. Također, kako je već navedeno, dužnik se neće smjeti naći u nepovoljnijem položaju nego što bi bio da nije došlo do uvođenja eura. Drugim riječima, kamatna stopa ostat će ista ili će se neznatno smanjiti, potvrdili su nam iz HNB-a. Primjerice, kunski krediti ugovoreni uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz kunski NRS (nacionalna referentna stopa) bit će zamijenjeni odgovarajućim eurskim NRS-om.

Naime, s obzirom na to da kunski NRS odražava trošak kunskih depozita i drugih izvora financiranja banaka u kunama, taj parametar prestat će postojati na dan uvođenja eura jer od toga dana banke više neće imati kunskih izvora financiranja. Umjesto kunskog NRS-a od tada će se kao promjenjivi parametar koristiti “novi” eurski NRS, koji će odražavati i trošak onih izvora financiranja koji su originalno bili nominirani u eurima (npr. depoziti u eurima) i trošak onih izvora financiranja koji su prije uvođenja eura bili nominirani u kunama, ali su na dan uvođenja eura konvertirani u eure (npr. kunski depoziti). Kako bi se izbjeglo da nakon takve prilagodbe promjenjivog parametra ukupna kamatna stopa koju plaća dužnik poraste, zakonom će biti propisano da su banke eventualni porast promjenjivog parametra dužne kompenzirati smanjenjem fiksne marže”, pojašnjavaju u središnjoj banci za Novi list.

www.poslovni.hr