Gotovo polovica svjetske populacije do 2050. mogla bi biti kratkovidna

Kratkovidnost ili miopija postaje globalni javnozdravstveni izazov. Procjenjuje se da će do 2050. godine gotovo polovica stanovništva na Zemlji imati neki oblik kratkovidnosti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, već sada više od 2,2 milijarde ljudi diljem svijeta ima dijagnozu miopije.

U Europi udio kratkovidnih značajno varira – od 11,9% do gotovo 50%, s prosjekom od 23,5%. Kako se miopija najčešće razvija u djetinjstvu, prevalencija među mlađom djecom je niža (3–5% u dobi od 10 godina), no u dobi od 12–13 godina raste na oko 20%. Noviji podaci potvrđuju zabrinjavajući trend stalnog povećanja.

👉 Na sljedećoj poveznici možete preuzeti dokument s važnim informacijama o kratkovidnosti i važnosti boravka na otvorenom:
Kratkovidnost (PDF, 244.7 KB)

Osjetilo vida – najvažnije ljudsko osjetilo

Vid je jedno od pet glavnih osjetila, ali i najvažnije za svakodnevni život. Veliki dio mozga zadužen je upravo za obradu vidnih informacija. Od najranije dobi vid omogućava prepoznavanje lica i učenje motoričkih vještina, a u odrasloj dobi neophodan je za rad, snalaženje u prostoru i samostalnost.

U prapovijesti vid je bio presudan za preživljavanje, a danas je temelj učenja, komunikacije i obrade informacija.

Što je kratkovidnost (miopija)?

Kratkovidnost je poremećaj vida kod kojeg osoba ne vidi jasno udaljene predmete. Nastaje zbog izduženosti očne jabučice, što uzrokuje pogrešno fokusiranje svjetlosnih zraka na mrežnicu.

Dijagnoza se postavlja kada je refrakcijska greška -0,50 dioptrija ili više, dok se greške veće od -6,00 dioptrija smatraju visokom miopijom.

Simptomi i posljedice

Glavni simptom miopije je zamagljen vid na daljinu. Djeca često škilje, približavaju se televizoru ili ploči u školi, a odrasli imaju poteškoće s čitanjem prometnih znakova i gledanjem na udaljenost.
Neliječena kratkovidnost može dovesti do ozbiljnih očnih bolesti poput glaukoma, ablacije mrežnice i sive mrene, te dugoročno utjecati na kvalitetu života.

Zašto kratkovidnost sve više pogađa djecu?

Uzroci miopije su kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika. Djeca kratkovidnih roditelja imaju znatno veći rizik, no ključnu ulogu imaju životne navike – posebno manjak boravka na otvorenom i previše vremena provedenog pred ekranima.

Vrijeme pred ekranima

Djeca danas sve više vremena provode ispred mobitela, tableta i računala.
Istraživanja pokazuju da je rizik od kratkovidnosti dvostruko veći kod djece koja pred ekranima provode više od četiri sata dnevno u odnosu na onu koja ih koriste manje od sat vremena.

Boravak na otvorenom – prirodna zaštita za oči

S druge strane, boravak barem 60 minuta dnevno na otvorenom dokazano smanjuje rizik od razvoja miopije.
Prirodno svjetlo, gledanje u udaljene predmete i lučenje dopamina u mrežnici imaju zaštitni učinak na oko. Istraživanja pokazuju da 8–15 sati tjedno provedenih vani znatno smanjuje rizik od pojave kratkovidnosti kod djece.

Primjer iz Azije – kada školske navike stvaraju generaciju kratkovidnih

U zemljama istočne Azije, poput Tajvana, Kine i Južne Koreje, prevalencija miopije među mladima doseže 80–90%.
Uzrok nije genetika, već intenzivan školski rad i manjak boravka na otvorenom.
U Tajvanu je pokrenut program „Tian-Tian 120“, kojim su djeca svakodnevno boravila 120 minuta vani – što je dovelo do smanjenja i preokretanja trenda rasta miopije među školskom djecom.

Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti

U Hrvatskoj se od 2015. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja slabovidnosti.
Sva četverogodišnja djeca dobivaju poziv na preventivni pregled vida, kojim se može otkriti i do 97% anomalija oka.
Više informacija možete pronaći na:
🔗 www.hzjz.hr/slabovidnost

Preporuke za roditelje

👁️ Boravak na otvorenom:
Potaknite dijete da svakodnevno provede barem 60 minuta vani – kroz igru, šetnju ili sport.

☀️ Prirodno svjetlo u domu i školi:
Neka dijete uči i čita u prostorijama s dovoljno dnevnog svjetla.

📱 Ograničite vrijeme pred ekranima:
Do pete godine – najviše 1 sat dnevno, a do dvanaeste – do 2 sata.

📖 Pravilne navike pri čitanju:
Udaljenost od teksta neka bude veća od 30 cm, a svakih 30 minuta neka dijete napravi pauzu.

👩‍⚕️ Redoviti pregledi vida:
Kontrolirajte vid kod školskog liječnika ili oftalmologa, osobito ako dijete škilji ili se žali na glavobolje.

👓 Ispravna korekcija:
Ako dijete nosi naočale ili leće, važno je da ih redovito koristi i da dioptrija bude pravilno podešena.

Zaključak

Kratkovidnost je postala bolest modernog doba – posljedica života u zatvorenim prostorima, digitalizacije i manjka prirodnog svjetla.
Dobra vijest je da možemo usporiti njezin rast:
više boravka na otvorenom, manje ekrana, pravilne navike pri čitanju i redoviti pregledi vida jednostavne su, ali izuzetno učinkovite mjere.

Briga o vidu djece danas znači jasniji pogled u njihovu budućnost. 

(https://www.hzjz.hr/)