Daljnji pad javnog duga

Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju listopada prošle godine 280,3 milijarde kuna, što je za 3,1 milijardu ili 1,1 posto manje nego u istom mjesecu godinu dana prije, pa bi se na kraju 2018. udio duga u BDP-u mogao zadržati ispod 75 posto, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

U toj analizi nedavno objavljenih podataka Hrvatske narodne banke (HNB) navodi se da je javni dug u listopadu pao i u odnosu na rujan, za 1,5 milijardi kuna ili 0,5 posto.

Pad duga na godišnjoj razini zahvaljuje se, navodi se u analizi, smanjenju i njegove vanjske i unutarnje komponente.

Tako je vanjska komponenta javnog duga u listopadu na godišnjoj razini pala za 1,9 milijardi kuna ili 1,8 posto, na 103,2 milijarde kuna.

Unutarnja komponenta smanjila se, pak, za 1,1 milijardu kuna ili 0,6 posto, na 177,1 milijardu kuna.

Analitičari RBA navode i da su krajem listopada domaća izdana jamstva opće države iznosila 6,4 milijarde kuna, od čega su 2 milijarde jamstva dana za kredite HBOR-a, dok su inozemna jamstva opće države bila na razini od 5,3 milijarde kuna.

„S posljednjim danom 2018. godine plaćena su protestirana državna jamstva za Uljanik u iznosu od 2,5 milijardi kuna, što će do kraja godine utjecati na pogoršanje salda općeg proračuna, a ujedno i na kretanje javnog duga”, navode analitičari RBA.

Ističu da će konačni iznos podmirenja jamstava biti i veći, s obzirom da je dosad plaćen dio glavnice, a nije plaćen iznos kamata koji se još treba servisirati.

„Međutim, kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna”, ističu analitičari RBA.

Procjenjuju da bi na kraju 2018. godine udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) trebao ostati ispod 75 posto, što bi bilo oko 9 postotnih bodova niže u odnosu na njegovu najvišu razinu, zabilježenu krajem 2013.

Na kraju rujna prošle godine javni dug Hrvatske iznosio je 281,8 milijardi kuna ili 74,5 posto BDP-a.

(www.24sata.hr)