Bliski istok na rubu šireg rata: gdje vodi aktualna eskalacija između Washingtona, Tel Aviva i Teherana

Sukob između Sjedinjene Američke Države, Izrael i Iran nije izbio iznenada. Riječ je o kulminaciji dugogodišnjih napetosti vezanih uz iranski nuklearni program, širenje iranskog utjecaja kroz regionalne saveznike te sve češće izravne i neizravne vojne incidente.

Kako je došlo do ove točke?

Napetosti su se intenzivirale nakon višemjesečnih optužbi Izraela da Iran ubrzava obogaćivanje urana i jača svoje raketne kapacitete. Paralelno s time, Washington je upozoravao na prijetnju američkim bazama i saveznicima u regiji.

Prema izraelskim i američkim dužnosnicima, odluka o napadu donesena je nakon procjene da se približava „točka bez povratka“ u iranskom nuklearnom programu. Teheran, s druge strane, tvrdi da je riječ o agresiji bez pravnog uporišta i pokušaju destabilizacije zemlje.

Drugim riječima – radi se o sudaru dviju strategija:

• Izraelske i američke doktrine preventivnog djelovanja

• Iranske doktrine odvraćanja kroz prijetnju regionalnom eskalacijom

Što se trenutačno događa na terenu?

Nakon početnih udara na vojne i infrastrukturne ciljeve u Iranu, Teheran je odgovorio raketnim i dron napadima prema izraelskom teritoriju i američkim vojnim objektima u regiji Perzijskog zaljeva.

Izrael je aktivirao protuzračnu obranu i uveo izvanredno stanje u pojedinim dijelovima zemlje. Američke baze u nekoliko zaljevskih država podignute su na najviši stupanj pripravnosti.

Situacija je i dalje fluidna. Napadi se odvijaju u valovima, a obje strane zasad šalju poruke odlučnosti, ali i opreza – nitko formalno ne govori o objavi rata, ali retorika ostavlja vrlo malo prostora za brzo smirivanje.

U kojem smjeru ide sukob?

Postoje tri moguća scenarija:

1. Ograničena eskalacija
Nastavak međusobnih udara bez ulaska kopnenih snaga i bez širenja sukoba na širu regiju.

2. Regionalno širenje
Uključivanje iranskih saveznika i dodatnih aktera, što bi sukob pretvorilo u širi bliskoistočni rat.

3. Prisilna diplomatska deeskalacija
Pod pritiskom velikih sila i globalne ekonomije, strane bi mogle prihvatiti posredovanje i prekid vatre.

Trenutačno je najrealniji prvi scenarij, no dinamika Bliskog istoka pokazala je da se situacija može promijeniti u satima, a ne danima.

Globalne posljedice već su vidljive

Tržišta reagiraju nervozno, cijene nafte rastu, a zračni promet u regiji je poremećen. Diplomatski pozivi na suzdržanost dolaze iz Europe, Azije i Ujedinjenih naroda, ali zasad bez konkretnog učinka na terenu.

Ono što ovaj sukob čini posebno opasnim jest činjenica da se odvija između država koje raspolažu sofisticiranim oružanim sustavima, dok istodobno imaju duboko ukorijenjeno međusobno nepovjerenje.

Najizravniji sudar

Ovo više nije pitanje izoliranog napada ili simbolične odmazde. Riječ je o najizravnijem sudaru Irana s Izraelom i Sjedinjenim Državama u novijoj povijesti.

Hoće li sukob ostati ograničen ili prerasti u regionalni rat – ovisit će o sljedećim vojnim potezima i političkim procjenama u Washingtonu, Tel Avivu i Teheranu.

U ovom trenutku jasno je samo jedno: regija ulazi u razdoblje visoke nestabilnosti čije će posljedice osjetiti i ostatak svijeta.

(R.B.)