Svečano obilježen početak rada novouređenog multimedijalnog centra u Novigradu

Slijedeće godine puno novih i zanimljivih sadržaja

Danas je malom svečanošću obilježeno privođenje kraju višegodišnjeg projekta rekonstrukcije bivše novigradske kino dvorane u suvremeni multimedijalni centar, koji će ubuduće nositi naziv Centar za manifestacije i kulturu (CMIK). Naziv je to i u prostoru bivšeg kina smještene nove ustanove, koja će ubuduće upravljati prostorom i sadržajima koji će se ovdje odvijati, ali i drugim manifestacijama i događanjima u gradu.

Domaćin susreta bio je novigradski gradonačelnik Anteo Milos, čijem su se pozivu, među ostalima, odazvali Idis Turato, autor idejnog projekta uređenja zgrade arhitekt, Domagoj Kamenski, vlasnik građevinske tvrtke Kamgrad kojoj su povjereni radovi na rekonstrukciji i sanaciji zgrade, a bili su tu i predsjednik Gradskog vijeća odnosno pročelnik za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica i zamjenica gradonačelnika Vivijana Fakin te predstavnici tvrtki i institucija koje su sudjelovale ili pomogle u pripremi i realizaciji ovog zahtjevnog projekta.

- Dugo smo pripremali ovaj svečani trenutak nadajući se da će Covid mjere dozvoliti bogatiji program i punu dvoranu povodom otvorenja novog centra za kulturu. Velikih svečanosti nažalost i dalje ne može bit, ali smo ovime htjeli zahvaliti  svima onima koji su od prvoga dana bili dio ovog projekta i koji su ga zajednički priveli kraju, rekao je u uvodu gradonačelnik Anteo Milos, podsjetivši kako je realizacija projekta trajala više od 10 godina, ako se računa od pisanja projektnog zadatka do današnjeg dana. „Kao Novigrađanin koji je mnoge trenutke svog djetinjstva proveo u ovoj zgradi osjećam se sretno i ponosno. Vjerujem da i drugi Novigrađani, koji su također vezani uspomenama za ovaj prostor, dijele isti osjećaj ponosa i zadovoljstva zbog ponovnog otvaranja obnovljenog kina. Ovo je mjesto sinonm kulture, druženja i zabave, zato sam i kao gradonačelnik sretan što danas, nakon dugo godina, ovome gradu i njegovim građanima u punom sjaju vraćamo ovaj prostor za kulturu“, naglasio je Milos, zaključivši riječima: „ Mi smo svoj dio posla priveli kraju, red je da od sutra neki novi ljudi preuzmu štafetu i sadržajima i programima daju puni smisao ovom projektu.“

Prigodno su se obratili i Domagoj Kamenski, Idis Turato i Vladimir Torbica, svi odreda izrazivši veliko zadovoljstvo dovršetkom ovog projekta, ali i konačnim rezultatom.            

Mala svečanost zaključena je projekcijom kratkog filma kojim se podsjetilo na kronologiju radova na uređenju kina u CMIK, a simbolično je za tu prigodu pripremljena i torta, koju su zajednički prerezali Milos, Torbica, Kamenski i Turato. 

Najavljeni su ovom prigodom i prvi programi unutar CMIK-a, tijekom druge polovice prosinca, mahom namijenjeni mlađoj publici i djeci, od kazališnih predstava do druženja s Djedom Mrazom, obzirom da je ovo vrijeme prosinačkih radosti nekako najdraže upravo djeci, pa se u ova ne baš sretna pandemijska vremena htjelo obradovati bar naše najmlađe sugrađane.

A mnogi drugi programi, kako za djecu tako i za odrasle, od kina i kazališta, preko glazbenih događanja i koncerata, do raznih drugih kulturnih i zabavnih sadržaja, trebali bi krenuti s početkom 2022. godine, kada će CMIK započeti s radom. Nadamo se da će epidemiološke prilike tada biti povoljnije, kako bi se ovaj novi gradski prostor, namijenjen raznim društvenim sadržajima, što bolje i sadržajnije iskoristio te postao mjestom na koje će Novigrađani, ali i mnogi drugi, rado i često dolaziti, rečeno je ovom prigodom.

O rekonstrukciji kina u CMIK

Nakon što je početkom 2020. godine javnim natječajem odabran izvođač radova na rekonstrukciji novigradske kino dvorane, krajem veljače je izabrani izvođač - tvrtka Kamgrad d.o.o. Zagreb - i formalno uvedena u posao. Ugovorom s tvrtkom Kamgrad, vrijednim 12,75 milijuna kuna s PDV-om, obuhvaćeni su građevinski radovi na rekonstrukciji i dogradnji prostora, dok su putem triju odvojenih natječaja ukupne vrijednosti nešto više od 2 milijuna kuna potom nabavljeni rasvjetna oprema, strojarske instalacije (sustav grijanja, hlađenja i ventilacije) te multimedijalna oprema. Ukupno je tako u rekosntrukciju i opremanje zgrade uloženo 15-ak milijuna kuna. Sredstva su u cijelosti osigurana iz gradskog proračuna odnosno putem kreditnog zaduženja. U međuvremenu je krajem ožujka 2020. došlo do privremenog zastoja na gradilištu, zbog epidemije Covida, a radovi su potom nastavljeni početkom lipnja. Početkom ove, 2021. godine, dovršeni su građevinski radovi na rekonstrukciji same zgrade i dogradnji metalnog koridora uz zgradu, a uslijedili su završni radovi na opremanju prostora – instaliranje multimedije, postavljanje stolica, zastora i namještaja, a uređen je i okoliš zgrade (popločen je plato ispred glavnog ulaza te bočna strana prema moru, postavljeno je nekoliko klupica i javna rasvjeta, uređena je zelena površina...). Krajem kolovoza zgrada je prošla i tehnički pregled te je dobivena uporabna dozvola.

Sama rekonstrukcija zgrade obuhvatila je kompletno uređenje interijera i eksterijera, u gabaritima postojećih nosivih zidova, a dograđen je jedino metalni koridor/hodnik, koji povezuje unutrašnji prostor dvorane s ljetnim kinom. U tom su hodniku smješteni neki servisni sadržaji koji su u prostoru dosad nedostajali (3 sanitarije, spremišta, strujna soba/centrala…). Središnji prostor zgrade, velika dvorana (kino dvorana), nakon rekonstrukcije transformirana je u višenamjenski prostor, podijeljen na tri dijela, koja mogu funkcionirati neovisno jedan o drugome, ali i biti povezani u jednu cjelinu. Naime, dvorana je podijeljena u tri cijeline: prostor pozornice transformiran je u tzv. kazališni black box, prostor koji može funkcionirati i samostalno, kao mjesto za održavanje komornijih programa, poput manjih kazališnih predstava, glazbenih događanja i tome slično, za uži krug publike. Drugi – prostorno najveći dio - činit fiksno gledalište, prostor namijenjen publici, koji se također može koristiti i za – primjerice - razna predavanja, prezentacije i tome slično.Treći dio, u dnu dvorane, zamišljen je kao prostor najšire primjene, u kojem se mogu odvijati najrazličitiji sadržaji, a taj će se dio koristiti i kao dodatni prostor gledališta (uz prenosive stlice), kada za to bude potrebe. Rekonstrukcijom zgrade obnovljena je i ljetna pozornica na otvorenom, tzv. ljetno kino, a dogradit će se i komunikacijski koridor koji će povezivati ljetno kino s unutrašnjim prostorom dvorane.

Treba podsjetiti i kako su krajem veljače na svoja mjesta, na zidove kinodvorane, vraćena četiri velika platna s motivima Novigra­da, poznatog rovinjskog slikara Bruna Mascarellija, izvorno nastala početkom pedesetih godina prošlog stoljeća. Platna su prije vraćanja na zidove obnovljene dvorane također bila u Hrvatskom re­stauratorskom zavodu na stručnoj i te­meljitoj konzervaciji i restauraciji te su potpuno obnovljena, primjereno zaštiće­na i uokvirena vraćena u Novigrad, a za­tim i postavljena na svoja mjesta. Riječ je o četiri slike velikih dimenzija, 220x425 cm, nastale u tehnici tempere na plat­nu, koje je glasoviti rovinjski slikar, danas nažalost pokojni Bruno Mascarelli, 1953. godine naslikao po narudžbi, upravo za prostor tada novoizgrađene kinodvorane Narodnog sveučilišta. Riječ je o tzv. „No­vigradskom ciklusu“ u okviru kojega su nastale četiri slike – Provincija na moru, Mediterranietà, Život priobalne Istre i Ru­stikalna Istra.

O povijesti zgrade…

Zgrada u kojoj je smještena kinodvorana monumentalna je građevina izgrađena 50-ih godina 20. stoljeća. U njoj je bilo smješteno tadašnje Narodno sveučilište, kasnije Otvoreno odnosno Pučko otvoreno učilište, a 2008. dio zgrade temeljito je obnovljen te je u njega useljena gradska knjižnica. Prostor u kojem se nalazi kinodvorana nije tada obuhvaćen rekonstrukcijom, već je u nekoliko navrata tek djelomično saniran kako bi se prostor uopće mogao koristiti, u smanjenom opsegu. O opsežnoj rekonstrukciji u novi, višenamjenski prostor, razmišlja se posljednjih desetak godina, u više navrata Grad je pokušao sredstva za ovaj projekt iznaći i putem EU fondova, no bez uspjeha. Odlučeno je stoga da se u realizaciju projekta krene vlastitim snagama, sredstvima iz gradskog proračuna, u ovom slučaju kreditnim zaduženjem, što je u konačnici i učinjeno.